Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Ukupni bruto inozemni dug na kraju lipnja 44,9 milijardi eura

Posljednji podaci HNB-a pokazali su nastavak usporavanja rasta ukupnog bruto inozemnog duga.

Ukupan bruto inozemni dug (s uključenim kružnim izravnim ulaganjima) iznosio je 44,9 milijardi eura krajem lipnja, što je za 8,9 posto više nego istog mjeseca prošle godine, pišu u utorak analitičari RBA u svojim Dnevnim analizama.

Vidljivo je da iznos inozemnog duga raste sve sporije te od početka ove godine, uz iznimku ožujka, bilježimo godišnje stope rasta manje od 10 posto, što nije zabilježeno od rujna 2005. Isključivši vrijednost kružnih izravnih ulaganja koja su značajno utjecala na povećanje duga, ukupan iznos bruto inozemnog duga na kraju lipnja iznosio je 43,6 milijardi eura. Usporedi li se vrijednost inozemnog duga na kraju drugog tromjesečja s krajem prethodne godine, vidimo da se u proteklih šest mjeseci inozemni dug povećao za 508 milijuna eura (1,2 posto). Tome je prije svega pridonio porast obveza bankarskog sektora prema inozemstvu za 421 milijun kuna ili 3,9 posto.

Ostali domaći sektori koji uključuju trgovačka društva i nebankarske financijske institucije te HBOR također su povećali iznos inozemnog duga. U odnosu na kraj 2009. godine, promatrani se sektor zadužio za dodatnih 186 milijuna kuna ili 0,9 posto.

U suprotnom smjeru, odnosno na pad ukupnog inozemnog duga, djelovalo je smanjenje vanjskog zaduženja sektora države te pad izravnih ulaganja. Iako je tijekom drugog tromjesečja inozemni dug države pokazao rast, promotrivši razdoblje od početka godine vidljivo je njegovo smanjenje. U prvih šest mjeseci inozemni dug države smanjen je za 143 milijuna eura, odnosno 2,8 posto, a njegovu je smanjenju osim podmirenja obveza po dospjeloj euroobveznici dodatno pridonijela i činjenica da se država okrenula zaduživanju na domaćem tržištu, s obzirom na to da su uvjeti inozemnog zaduživanja i dalje nepovoljniji. Najsnažniji pad inozemnog duga ostvaren je u segmentu izravnih ulaganja, koja su u prvih šest mjeseci smanjena za 166 milijuna eura ili 2,2 posto. Struktura inozemnog duga (koji isključuje kružna izravna ulaganja) blago se promijenila na kraju lipnja u odnosu na kraj 2009. godine.

Udio bankarskog sektora ponovno je premašio 25 posto (25,5 posto) prije svega zahvaljujući padu udjela države (sa 17,1 posto na 16,6 posto) te izravnih ulaganja (s 12 posto na 11,5 posto). Ostali domaći sektori zabilježili su tek blagi pad udjela u ukupnom dugu, s 49,6 posto na 49,4 posto. U nastavku godine očekujemo nastavak rasta inozemnog duga, čemu će ponajprije pridonijeti povećanje duga države u srpnju temeljem izdane dolarske obveznice. Osim povećanja inozemnog zaduženja, ne isključujemo ni mogućnost izlaska države na inozemna tržišta kapitala do kraja godine ako se uvjeti financiranja pokažu povoljnijima. Za cijelu 2010. godinu očekujemo porast udjela inozemnog duga u ukupnom BDP-u iznad 102 posto.